Online trgovanje je kupnja i prodaja financijskih instrumenata putem platforme ili aplikacije ovlaštenog brokera radi zarade na promjenama njihove cijene. Trader otvara poziciju nalogom i kasnije je zatvara, a rezultat je kretanje cijene između ta dva trenutka, umanjeno za troškove. U Hrvatskoj mali ulagatelj tako trguje preko brokera kojeg je ovlastila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) ili regulator druge zemlje EU-a na temelju europske putovnice. Trgovanje nosi visok rizik, a većina računa malih ulagatelja koji trguju CFD-ovima gubi novac.
Trgovanje se od ulaganja razlikuje vremenskim horizontom. Transakcija traje od nekoliko sekundi do nekoliko tjedana, dok ulagatelj imovinu drži godinama, zbog rasta i prihoda koji donosi vlasništvo. Nalog koji otvara transakciju nekoć se davao telefonom burzovnom posredniku, a online se šalje s platforme ili aplikacije. S platforme trader dolazi do dionica, indeksa, forexa, sirovina, investicijskih fondova, obveznica i kriptovaluta. Početniku su najlakša velika, likvidna tržišta, kao što su S&P 500 i EUR/USD. Na svakom tržištu trader može imovinu posjedovati ili trgovati njezinom cijenom putem proizvoda, a CFD je proizvod koji je početniku najbliži. CFD nosi polugu, koja omogućuje da marža od 10 % otvori 10 puta veću poziciju. Broker izračunava dobit i gubitak na cijeloj toj poziciji, a ne na depozitu.
Bez obzira na stil trgovanja, od scalpinga do pozicijskog trgovanja, trader zarađuje kad se pozicija zatvori po boljoj cijeni od one po kojoj je otvorena, bilo da je duga ili kratka. Poziciju otvara iz razloga koji proizlazi iz analize, nikad iz sigurnosti. Troškovi se oduzimaju od svakog rezultata, počevši od spreada. Rezultat koji većina malih tradera postiže jest gubitak, a IG Markets, britanski broker, navodi da 68 % računa malih ulagatelja gubi novac na njegovim spread betovima i CFD-ovima. S polugom gubitak raste s cijelom pozicijom, a cjenovni jaz (gap) može gubitak odnijeti preko depozita prije nego što broker prisilno zatvori poziciju. Trader ograničava rizik svake transakcije prije ulaska u nju: odlučuje koliko transakcija najviše smije izgubiti, postavlja izlaz i prilagođava veličinu pozicije.
Mali ulagatelj u Hrvatskoj trguje i prema pravilima HANFA-e koja ograničavaju proizvode s polugom. Poluga smije iznositi najviše 30:1 na glavnim valutnim parovima. Zaštita od negativnog stanja, koju zahtijevaju pravila HANFA-e (od 3. kolovoza 2019.), zaustavlja gubitak malog ulagatelja na iznosu novca na računu. Porez također odvaja posjedovanje od špekuliranja: u Hrvatskoj se dobit od izravno kupljenih dionica i dobit od CFD-ova oporezuju kako to uređuje porez na dohodak od kapitala.
Početnik počinje provjerom brokera, a prva provjera je ovlaštenje, jer društvo koje je ne prođe ne treba dalje provjeravati. Zatim vježba na brokerovu demo računu, koji pokreće pravu platformu i cijene na virtualnom novcu, i bez troška uči mehaniku transakcije. Pravi novac slijedi u maloj veličini, kad su osnove čvrste. Uvjeti za taj korak su postojeća pričuva za nepredviđene izdatke, samo novac koji je doista viška, unaprijed određen budžet koji je dovoljno malen da se može izgubiti bez stvarne nelagode i nepostojanje povijesti problematičnog kockanja.
Što je trgovanje?
Trgovanje je kupnja i prodaja financijskih instrumenata radi zarade na promjenama njihove cijene, u kratkom roku od nekoliko sekundi do nekoliko tjedana, u oba smjera i često uz polugu. Trader otvara poziciju i kasnije je zatvara, a dobit proizlazi iz kretanja cijene, a ne iz prihoda koji donosi posjedovanje imovine. Danas trader trguje putem platforme ili aplikacije ovlaštenog brokera, bilo da je riječ o privatnoj osobi ili o instituciji kao što je banka ili fond.
Financijski instrumenti kojima se trguje su dionice društava, burzovni indeksi, valute, sirovine poput zlata i nafte, investicijski fondovi, obveznice i kriptovalute, bilo da se kupuju izravno ili da se njima trguje putem ugovora koji prate njihovu cijenu. Trader kupuje kad očekuje da će cijena rasti, a prodaje kad očekuje da će pasti, pa tržište u padu nudi istu priliku kao i tržište u rastu. Poluga omogućuje da mali depozit kontrolira veću poziciju i povećava i dobit i gubitak pri svakom kretanju.
S istom se dionicom može trgovati ili se u nju može ulagati, a trader je osoba ili tvrtka koja njome trguje: privatna osoba koja trguje vlastitim novcem s mobitela ili institucija, banka ili fond, koja trguje u daleko većem opsegu. Mali traderi i institucije susreću se na istim financijskim tržištima, po istim cijenama.
Iz definicije proizlaze dva pitanja: kako trgovanje funkcionira, od naloga poslanog s platforme do zatvaranja pozicije, i po čemu se trgovanje razlikuje od ulaganja, koje iste instrumente koristi u drukčiju svrhu.
Trgovanje se od ulaganja razlikuje vremenskim horizontom. Trgovanje drži poziciju od nekoliko sekundi do nekoliko tjedana radi zarade na kretanju cijene, dok ulaganje drži imovinu godinama, obično na investicijskom računu, zbog rasta i prihoda koji donosi vlasništvo.
Horizont određuje učestalost odluka. Trader odlučuje o svakoj poziciji, često nekoliko puta tjedno, i prati cijenu dok je pozicija otvorena. Ulagatelj odlučuje rijetko, kupuje i drži dugoročno te prepušta posao godinama rasta i dividendama. Horizont određuje i smjer. Trader može zaraditi na padu cijene zauzimanjem kratke pozicije, dok ulagatelj dobiva samo kad imovina poraste u vrijednosti ili isplaćuje prihod.
Trgovanje često koristi polugu, pa depozit kontrolira poziciju nekoliko puta veću od sebe. Ulaganje obično plaća punu cijenu imovine i njome postaje vlasnik. Ulagatelj koji posjeduje dionicu prima njezine dividende, dio dobiti koji društvo isplaćuje dioničarima, dok trader koji dva dana drži ugovor s polugom na istu dionicu prima samo promjenu njezine cijene. Zauzvrat, trgovanje ima tri prednosti koje ulaganju nedostaju: mogućnost zarade u oba smjera, kratko vrijeme držanja i pristup mnogim tržištima s jednog računa.
Rast tijekom godina traži ulaganje, uz prihod koji donosi vlasništvo. Zarada na kretanju cijene u oba smjera traži trgovanje, uz viši rizik i više vašeg vremena. Mnogi rade oboje, s odvojenim novcem, a usporedba trgovanja i ulaganja s vlastitim ciljevima određuje koliko tog novca ide na pojedinu aktivnost.
Online trgovanje se od offline trgovanja razlikuje po tome kako nalog stiže na tržište. Offline je nalog nosio telefonski poziv burzovnom posredniku ili traderu na parketu, dok ga online trader šalje elektronički s platforme ili aplikacije. Nije se promijenilo to da se ovlašteni broker i dalje nalazi između tradera i tržišta te da je rizik isti.
U Ujedinjenom Kraljevstvu promjena je započela na Londonskoj burzi Big Bangom, reformama koje su deregulirale londonski City i ukinule fiksne provizije na poslove s dionicama. Trgovanje dionicama preselilo se s parketa na ekrane 27. listopada 1986., a parket se ispraznio u roku od nekoliko mjeseci. Prije Big Banga privatni je klijent telefonirao burzovnom posredniku, posrednik je nalog prosljeđivao dileru na parketu, a cijena se vraćala telefonom. Ekran je do privatnih klijenata stigao s internetom u kasnim 1990-ima, a do njihova džepa s pametnim telefonom. Online trgovanje naziva se i elektroničko trgovanje ili e-trading.
Online trgovanje donijelo je malom traderu četiri prednosti. Pristup: račun se otvara online, bez odnosa s burzovnim posrednikom. Brzina: nalog stiže na tržište u djeliću sekunde, a cijene u stvarnom vremenu osvježavaju se na mobitelu. Trošak: provizija na transakciju pala je daleko ispod onoga što je telefonom naplaćivao burzovni posrednik. Proizvodi i radno vrijeme: aplikacija za trgovanje nudi dionice, valute, indekse i sirovine jedne pored drugih te kotira CFD-ove (ugovore za razliku, koji prate cijenu tržišta bez vlasništva nad imovinom) na mnogim tržištima gotovo non-stop, daleko izvan radnog vremena bilo koje burze.
Struktura transakcije i njezin rizik ostali su isti. Ovlašteni broker i dalje vodi račun i nosi svaki nalog na tržište, a transakcija s gubitkom gubi isti novac bilo da je nalog 1985. otišao telefonom ili da je danas zadan dodirom na aplikaciju. Aplikacija također olakšava češće trgovanje, a češće trgovanje samo je po sebi rizik.
Kojim se tržištima može trgovati?
Sedam tržišta kojima se može trgovati navedeno je u nastavku.
- Dionice: udjeli u društvima uvrštenima na burzu, poput Zagrebačke burze (otvorena 09:30-15:55 CET) ili Njujorške burze (NYSE) i Nasdaqa, obje u New Yorku, otvorenih 15:30-22:00 CET, uz pomak na 14:30-21:00 tijekom nekoliko tjedana u ožujku i krajem listopada, kad Sjedinjene Države i Europa mijenjaju sat na različite datume. Cijena dionice kreće se s rezultatima društva i vijestima o društvu i njegovu sektoru, a dionicama velikih društava trguje se na dubokim, likvidnim tržištima. Dani objave rezultata, kad društvo izvještava, dani su u kojima se njegova dionica najviše kreće, a kalendar rezultata iz tjedna u tjedan oblikuje trgovanje dionicama.
- Indeksi: jedna cijena koja prati košaricu dionica, kao što su CROBEX za najveća društva na Zagrebačkoj burzi, S&P 500 za 500 velikih američkih društava i Germany 40, naziv koji brokeri daju njemačkom indeksu DAX, za 40 velikih njemačkih društava. Indeks se kreće s gospodarstvom, kamatnim stopama i rezultatima svojih najvećih članova, a obično se kreće manje od pojedinačne dionice, jer košarica razrjeđuje vijesti o jednom društvu.
- Forex: skraćeno od foreign exchange, valute kojima se trguje u parovima, kao što su EUR/USD (euro prema američkom dolaru) i GBP/USD, funta prema američkom dolaru. Forex je najveće tržište na svijetu, s prometom od 9.600 milijardi dolara dnevno prema Trogodišnjem istraživanju Banke za međunarodne namire iz travnja 2025., a otvoren je 24 sata dnevno, pet dana u tjednu. Cijene na forexu kreću se u pipsima, četvrtom decimalnom mjestu za većinu parova, a veličina pozicija izražava se u lotovima, pri čemu standardni lot iznosi 100.000 jedinica prve valute u paru. Kamatne stope, podaci o inflaciji i odluke središnjih banaka, kao što su Europska središnja banka i američki Federalni rezervni sustav, pomiču valutni par, a glavni valutni parovi među najlikvidnijim su instrumentima do kojih mali trader može doći, zbog čega trgovanje forexom za početnike obično počinje s njima.
- Sirovine: fizička dobra triju vrsta, metali poput zlata i srebra, energija poput nafte i prirodnog plina te poljoprivredni proizvodi poput pšenice. Nafta se kotira prema dvama referentnim mjerilima, Brent crude iz Sjevernog mora i WTI (West Texas Intermediate) iz SAD-a. Njihove cijene kreću se s ponudom i potražnjom, s geopolitikom, koja može preko noći presjeći opskrbu naftom ili plinom, i s američkim dolarom, u kojem se cijene većina sirovina. Zlatom i naftom trguje se na likvidnim tržištima, a poljoprivrednim proizvodima na tanjim tržištima koja se kreću i s vremenskim prilikama, a fizička ponuda opterećuje svaku od njih, što je stavlja u središte trgovanja sirovinama.
- Fondovi: košarice dionica, obveznica ili sirovina čija cijena prati ono što drže. ETF-ovi su burzovno trgovani fondovi. Uvršteni su na burzu i njima se trguje kao dionicama tijekom burzovne sjednice, dok se investicijski fondovi vrednuju jednom dnevno, zbog čega su prikladniji za ulaganje nego za trgovanje.
- Obveznice: zajmovi državama i društvima koji isplaćuju kamate, kao što su hrvatske državne obveznice i korporativne obveznice. Cijene obveznica kreću se suprotno od kamatnih stopa, a obveznice su tržište kojim neki traderi trguju na temelju svojeg stava o kamatnim stopama.
- Kriptovalute: digitalne valute poput Bitcoina, prve i najveće, i Ethera, valute mreže Ethereum, kojima se trguje 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, a daleko su volatilnije od dionica ili valuta. Pristup derivatima na kriptovalute ovisi o pravilima svake zemlje, pa trgovanje kriptovalutama za početnike kreće od onoga što pravila dopuštaju tamo gdje trader živi.
Svako od sedam tržišta jest klasa imovine, skupina imovine sličnih obilježja koja se kreće uz iste vrste vijesti.
U tablici u nastavku sedam je tržišta usporedeno prema imovini kojom se trguje, primjerima i glavnom obilježju svakog od njih.
| Tržište | Imovina kojom se trguje | Primjeri | Glavno obilježje |
|---|---|---|---|
| Dionice | Dionice uvrštenih društava | Dionice Zagrebačke burze, NYSE-a i Nasdaqa | Najviše se kreću na dane objave rezultata |
| Indeksi | Jedna cijena za košaricu dionica | CROBEX, S&P 500, Germany 40 | Obično se kreću manje od jedne dionice |
| Forex | Valute u parovima | EUR/USD, GBP/USD | Najveće tržište; otvoreno 24 sata, pet dana u tjednu |
| Sirovine | Fizička dobra | Zlato, srebro, nafta Brent i WTI, prirodni plin, pšenica | Većinom se cijene u američkim dolarima |
| Fondovi | Košarice dionica, obveznica ili sirovina | ETF-ovi, investicijski fondovi | ETF-ovima se trguje tijekom sjednice; investicijski fondovi vrednuju se dnevno |
| Obveznice | Zajmovi državama i društvima | Hrvatske državne obveznice, korporativne obveznice | Cijene se kreću suprotno od kamatnih stopa |
| Kriptovalute | Digitalne valute | Bitcoin, Ether | Otvoreno 24 sata, sedam dana u tjednu; daleko volatilnije |
Početniku su najlakša velika, likvidna tržišta, kao što su CROBEX, EUR/USD i dionice velikih društava. Najlakša su zato što su im spreadovi uski, cijene im se kotiraju kontinuirano tijekom njihova radnog vremena, a vijesti koje ih pokreću naširoko se objavljuju. Spread je razlika između cijene kupnje i cijene prodaje.
Kojim se proizvodima trguje?
Tri proizvoda kojima se trguje navedena su u nastavku.
- CFD-ovi: ugovor za razliku (contract for difference) je sporazum s brokerom koji isplaćuje razliku između početne i završne cijene tržišta, pomnoženu veličinom pozicije. CFD je s polugom, može se otvoriti dugo ili kratko i ne daje vlasništvo nad imovinom, a ta je kombinacija bit trgovanja CFD-ovima na svakom tržištu, od pojedinačne dionice do indeksa.
- Ročnice: ugovori kojima se trguje na burzi ročnica, kao što su ICE Futures Europe u Londonu ili Chicago Mercantile Exchange (CME), o kupnji ili prodaji određene količine imovine po određenoj cijeni na budući datum, s fiksnom veličinom ugovora i datumom isteka. Burza određuje veličinu svakog ugovora, često veliku, pa je prvi podatak koji treba naučiti o trgovanju ročnicama koliko jedan ugovor dobiva ili gubi za svaki bod kretanja cijene.
- Opcije: ugovori koji daju pravo, ali ne i obvezu, kupnje ili prodaje imovine po određenoj cijeni do određenog datuma, u zamjenu za premiju plaćenu unaprijed. Kupac opcije riskira samo premiju, dok prodavatelj preuzima obvezu i znatno veći rizik, a tu podjelu trgovanje opcijama za početnike mora obraditi prije bilo koje strategije.
Drugi put do istog tržišta jest posjedovanje imovine: dionice ili ETF-ovi kupljeni izravno preko brokerskog računa i držani, bez proizvoda između. Izravna kupnja moguća je samo u dugom smjeru i bez poluge, a imovina pripada kupcu. Posjedovanje imovine i trgovanje njezinom cijenom putem CFD-a stoga su dva puta do istog tržišta, koji se razlikuju po onome što svaki dopušta, košta i štiti.
U tablici u nastavku tri su proizvoda i izravna kupnja usporedeni prema tome što je svaki od njih, njegovim glavnim uvjetima i vlasništvu koje daje.
| Put | Što je | Glavni uvjeti | Vlasništvo |
|---|---|---|---|
| CFD-ovi | Sporazum s brokerom o isplati razlike u cijeni | S polugom; dugo ili kratko | Nema |
| Ročnice | Burzovni ugovor o kupnji ili prodaji kasnije | Određena cijena, fiksna veličina, datum isteka | Nema |
| Opcije | Pravo, ne obveza, kupnje ili prodaje | Određena cijena i datum; premija unaprijed | Nema |
| Izravna kupnja | Dionice ili ETF-ovi držani na brokerskom računu | Samo dugo; bez poluge | Imovina pripada kupcu |
Ročnice i opcije početniku su udaljenije, jer je za učenje veličina njihovih ugovora, datuma isteka i određivanja cijena potrebno više vremena nego za CFD ili dionicu. CFD-ovi su proizvodi s polugom na kojima većina računa malih ulagatelja gubi novac.
Trgovanje bez posjedovanja imovine razlikuje se od njezine kupnje u vlasništvu. Izravno kupljena dionica kupca čini dioničarom, s pravima dioničara i dividendama, dok CFD na istu dionicu isplaćuje promjenu njezine cijene i ne daje nijedno od tih prava. Zauzvrat, CFD omogućuje zauzimanje kratke pozicije i trgovanje s polugom, uz trošak noćnog financiranja, a vlasništvo ne omogućuje ni jedno ni drugo.
Uzmimo izloženost od 1.000 € prema jednoj dionici. Kupljena izravno, dionica košta 1.000 € plus brokerova provizija, a cijeli iznos napušta račun. Putem CFD-a s maržom od 20 %, što je poluga 5:1, ista izloženost traži depozit od 200 €. Pad dionice od 10 % košta 100 € u oba slučaja: vlasnika desetinu uloženog novca, a CFD tradera polovicu depozita. Samo je CFD trader mogao prvo prodati i zaraditi 100 € na istom padu.
Dva puta razlikuju se i po troškovima, porezu i zaštitama. Vlasnik plaća proviziju jednom, pri kupnji, a nikakvu dnevnu naknadu dok drži dionicu. CFD trader plaća spread i, za svaku noć u kojoj pozicija ostane otvorena, noćno financiranje, zbog čega je CFD skup za držanje mjesecima. Dva se proizvoda oporezuju različito, a postupak ovisi o zemlji. Oba puta pokriva shema obeštećenja ako ovlašteno društvo propadne, a to je Fond za zaštitu ulagatelja za društvo ovlašteno u Hrvatskoj ili shema zemlje EU-a koja je društvo ovlastila, pokriće koje se nikad ne proteže na gubitke u trgovanju. Mali ulagatelj na proizvodima s polugom ima i zaštitu od negativnog stanja (od 3. kolovoza 2019.), koja zaustavlja gubitak na iznosu novca na računu.
Držanje godinama traži kupnju imovine. Trgovanje kratkoročnim kretanjima u oba smjera traži CFD, odabran sa znanjem da većina računa malih ulagatelja koji trguju CFD-ovima gubi novac.
Kako funkcionira trgovanje?
Trgovanje funkcionira tako da se nalog s platforme ili aplikacije šalje brokeru, koji ga ili uparuje u knjizi naloga burze ili ga sam izvršava kao market maker, izvanburzovno. Kupnja se izvršava po cijeni ask, a prodaja po cijeni bid, cijene se kreću s ponudom i potražnjom, a pozicija ostaje otvorena dok je ne zatvori suprotni nalog.
Broker svako tržište kotira s dvije cijene. Bid je cijena po kojoj možete prodati, ask je cijena po kojoj možete kupiti, a razlika među njima je spread, prvi trošak svake transakcije. Kotacija na CROBEX-u mogla bi glasiti 4.469,5 / 4.470. Prodajete po 4.469,5, a kupujete po 4.470, a pozicija kupljena po 4.470 počinje 0,5 bodova u minusu, jer bi se njezinom trenutačnom prodajom izvršila po 4.469,5.
Put naloga ovisi o proizvodu. Izravno kupljena dionica ide na burzu kao što je Zagrebačka burza, gdje knjiga naloga navodi naloge za kupnju i prodaju po svakoj cijeni i uparuje ih kad se susretnu. CFD-om se trguje izvanburzovno. Izvanburzovno broker djeluje kao market maker, kotira vlastiti bid i ask na temelju cijene temeljnog tržišta i preuzima drugu stranu transakcije.
Cijene se kreću s ponudom i potražnjom. Kad su kupci hitriji od prodavatelja, prihvaćaju više cijene i podižu ask. Kad su prodavatelji hitriji, prihvaćaju niže cijene i obaraju bid. Kupci i prodavatelji su drugi traderi, mali ulagatelji i institucije poput banaka i fondova, čiji zbrojeni nalozi stvaraju cijenu. U transakciji stoga sudjelujete vi, broker i ili burza na kojoj se vaš nalog susreće s nalogom drugog tradera, ili market maker koji ga preuzima.
Pozicija zatim ostaje otvorena, dobivajući ili gubeći sa svakim pomakom cijene, dok je ne zatvori suprotni nalog. Prodaja zatvara kupnju, a kupnja zatvara prodaju. Tri karike u lancu odlučuju o većini rezultata: broker koji nosi nalog, poluga koja određuje veličinu pozicije i nalozi koji je otvaraju i zatvaraju.
Online trgovanje ide preko brokera jer mali ulagatelj ne može izravno trgovati na burzi. Online broker je ovlašteno društvo koje otvara klijentov račun za trgovanje, drži novac na njemu, osigurava platformu i izvršava svaki nalog, bilo da ga prosljeđuje burzi, bilo da preuzima drugu stranu transakcije kao market maker.
Na burzi mogu trgovati samo društva članice, a članstvo traži kapital, sustave i nadzor koje pojedinac nema. Broker je ovlašten od regulatora zemlje u kojoj opslužuje klijente, u Hrvatskoj HANFA-e, ili od regulatora druge zemlje EU-a na temelju europske putovnice, a ovlaštenje je ono što brokeru omogućuje da drži novac malih ulagatelja i nosi njihove naloge. Otvaranje računa počinje provjerom identiteta, poznatom kao KYC (know your customer, upoznaj svog klijenta), koju zakon traži radi zaštite od prijevare i pranja novca. Društvo zatim drži novac klijenata odvojeno od vlastitog, na zasebnim računima, kako njegovi vjerovnici na njega ne bi mogli polagati pravo ako društvo propadne.
Izvršenje slijedi jedan od dva modela, a svaki oblikuje cijenu koju klijent dobiva. U prvom broker prosljeđuje nalog burzi, a klijent dobiva burzovnu cijenu, obično uz proviziju. U drugom je broker market maker. Broker kotira cijenu, preuzima drugu stranu transakcije i zarađuje na spreadu, pa je klijentova cijena brokerova vlastita kotacija, izvedena iz temeljnog tržišta. Mnoga društva primjenjuju oba modela, dionice preko burze, a CFD-ove kao market maker, a čak i najbolji online brokeri svaki nalog izvršavaju jednim od ta dva modela.
Poluga u trgovanju djeluje tako da depozit, marža, omogućuje otvaranje višestruko veće pozicije, pa broker izračunava dobit i gubitak na cijeloj poziciji, a ne na depozitu. Na CFD-u na CROBEX vrijednom 10.000 € marža od 10 % znači depozit od 1.000 €, što je poluga 10:1. Pomak indeksa od 1 % donosi dobit ili gubitak od 100 €, što je desetina depozita.
Marža i poluga izražavaju isti omjer. Marža od 5 % znači poziciju 20 puta veću od depozita, 20:1. Marža od 3,33 % jest 30:1, a marža od 20 % jest 5:1. Broker tradera ništa ne posuđuje za potrošnju. Poluga je izloženost, a trader snosi dobit ili gubitak na cijelom iznosu od 10.000 €.
Uz CROBEX na 4.470, spread od 0,5 bodova iznosi oko 0,011 % cijene, odnosno oko 1,12 € na poziciji od 10.000 €, i oduzima se od oba ishoda. Rast od 1 % donosi 100 € i ostavlja 98,88 € nakon spreada. Pad od 1 % znači gubitak od 100 €, a sa spreadom košta 101,12 €. Pomak od 10 % protiv pozicije odnosi 1.000 €, cijeli depozit.
Kako gubici izjedaju račun, broker prati vlastiti kapital na računu (equity), odnosno depozit uvećan ili umanjen za otvoreni rezultat. Kad equity padne ispod marže koju pozicija traži, margin call upozorava tradera da uplati novac ili smanji poziciju, a ako equity nastavi padati, broker zatvara pozicije prije nego što se račun isprazni. Margin call i prisilno zatvaranje dvije su zaštite ugrađene u funkcioniranje poluge, a nijedna ne mijenja aritmetiku. Sama poluga u Hrvatskoj ima granicu: HANFA određuje najviše što mali ulagatelj smije koristiti, tržište po tržište.
Četiri naloga koji otvaraju i zatvaraju transakciju navedena su u nastavku.
- Tržišni nalog: izvršava se odmah, po najboljoj dostupnoj cijeni, pa se kupnja izvršava po ask, a prodaja po bid. Izvršenje je sigurno, a cijena nije, i na brzom tržištu cijena može biti lošija od one na ekranu.
- Limit nalog: izvršava se po cijeni koju odredite ili boljoj, kupnja po limitu ili ispod njega, a prodaja po limitu ili iznad njega. Cijena je sigurna, a izvršenje nije, jer se nalog nikad ne izvrši ako tržište nikad ne dosegne limit.
- Stop-loss nalog: zatvara poziciju kad cijena dosegne zadanu razinu gubitka. Stop-loss nije zajamčen, jer se nalog izvršava po sljedećoj dostupnoj cijeni kad cijena preskoči razinu, preko noći ili zbog vijesti. Ta cijena može biti daleko iza razine. Zajamčeni stopovi zatvaraju točno na razini, a neki ih brokeri nude uz premiju.
- Take-profit nalog: zatvara poziciju kad cijena dosegne cilj, osiguravajući dobit bez potrebe da trader gleda u ekran.
Koji su glavni stilovi trgovanja?
Četiri glavna stila trgovanja određuje to koliko dugo trader drži poziciju. U nastavku su navedeni od najkraćeg do najdužeg vremena držanja.
- Scalping: pozicije koje se drže od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, više puta dnevno, radi hvatanja malih pomaka. Troškovi u scalpingu najviše opterećuju, jer trader plaća spread na svakoj transakciji, a svaka je dobit mala.
- Dnevno trgovanje: pozicije koje se otvaraju i zatvaraju unutar jedne sjednice, pa trader preko noći ne drži nijednu i ne plaća noćno financiranje. Dnevno trgovanje traži sate pred ekranom dok je tržište otvoreno.
- Swing trading: pozicije koje se drže od nekoliko dana do nekoliko tjedana radi hvatanja zamaha cijene. Pozicije s polugom plaćaju noćno financiranje, a među sjednicama može doći do cjenovnog jaza.
- Pozicijsko trgovanje: pozicije koje se drže od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci na većem trendu, po horizontu blizu ulaganju, ali i dalje usmjerene na kretanje cijene. Noćno financiranje na poziciji s polugom zbraja se tijekom mjeseci.
Stil je vremenski okvir, a strategija je skup pravila unutar njega: kada ući, gdje izaći i koliko riskirati. Uobičajene strategije trgovanja uključuju praćenje trenda, koje trguje u smjeru trenda, trgovanje probojima, koje ulazi kad cijena napusti raspon, i trgovanje u rasponu, koje kupuje blizu dna raspona, a prodaje blizu vrha. Algoritamsko trgovanje nalazi se na drugoj osi, jer opisuje tko izvršava transakcije, softver koji slijedi zapisana pravila, a algoritam može raditi scalping ili držati pozicije tjednima. Swing trading i pozicijsko trgovanje traže provjeru samo jednom ili dvaput dnevno, zbog čega su to stilovi koji se uklapaju uz posao, dok scalping i dnevno trgovanje oduzimaju upravo radne sate. Vrijeme držanja pozicije os je po kojoj se razvrstavaju glavne vrste trgovanja, a istim se tržištem može trgovati u bilo kojem od četiri stila.
Kako se zarađuje trgovanjem?
Trgovanjem se zarađuje kad se pozicija zatvori po boljoj cijeni od one po kojoj je otvorena. Duga pozicija kupuje pa prodaje više, a kratka pozicija prodaje pa otkupljuje niže. Dobit ili gubitak jednaki su promjeni cijene pomnoženoj veličinom pozicije, minus troškovi, a kroz mnogo transakcija rezultat ovisi o veličini dobitaka u odnosu na gubitke.
Uzmimo 100 dionica kupljenih po 5,00 €, što je pozicija od 500 €. Prodana po 5,50 €, pozicija donosi 0,50 € × 100 = 50 €. Prodana po 4,50 €, gubi 50 €, oboje prije troškova. Isto kretanje ostvareno kratkom pozicijom, prodajom 100 dionica po 5,00 € i otkupom po 4,50 €, donosi 50 €. Izračun množi promjenu cijene s veličinom pozicije, nikad s depozitom. Depozit uz polugu može biti djelić od 500 €, a dobit ili gubitak i dalje iznose 50 €.
Troškovi se oduzimaju od svakog rezultata, počevši od spreada, koji pozicija prelazi čim se otvori. Transakcija se mora kretati dalje od svojih troškova prije nego što pokaže dobit, pa metoda koja pobjeđuje malo i često može gubiti novac nakon što trader plati spread i ostale naknade.
Kroz mnogo transakcija, koliko je često trader u pravu manje je važno od toga koliko donose dobici u odnosu na to koliko koštaju gubici. Trader koji dobije šest od deset transakcija i dalje gubi novac ako je svaki gubitak dvostruko veći od svakog dobitka.
Rezultat koji većina malih tradera postiže jest gubitak. Taj se gubitak vidi u podatku koji objavljuju društva koja nude CFD-ove, udjelu njihovih računa malih ulagatelja koji gube novac. IG Markets britanski je pružatelj spread bettinga i CFD-ova, a u svom britanskom vodiču od 13. srpnja 2026. naveo je, primjerice, da 68 % računa malih ulagatelja gubi novac pri trgovanju spread betovima i CFD-ovima s tim društvom. Život od trgovanja postoji, ali do njega dolazi manjina, nakon godina vježbe i s računom dovoljno velikim da uobičajeni dobici pokriju troškove života. Sama ustrajnost ne vodi do toga. Ekonomisti Fernando Chague, Rodrigo De-Losso i Bruno Giovannetti pratili su 19.646 ljudi koji su između 2013. i 2015. počeli dnevno trgovati ročnicama na indeks Ibovespa, glavni dionički indeks Brazila, i utvrdili da je 97 % onih koji su nastavili dulje od 300 dana izgubilo novac.
Koje vrste analize usmjeravaju transakciju?
Tri vrste analize koje usmjeravaju transakciju navedene su u nastavku.
- Tehnička analiza: proučava samu cijenu na grafikonima, njezine trendove, obujam kojim se trguje, razine podrške i otpora na kojima se cijena prije okretala te indikatore izračunate iz prošlih cijena, kao što su pomični prosjeci i indeks relativne snage (RSI). Tehnička analiza pretpostavlja da način na koji se tržište kretalo nešto govori o tome kako će se kretati dalje.
- Fundamentalna analiza: proučava ono što bi trebalo pokretati vrijednost imovine, kao što su rezultati društva, gospodarski podaci poput inflacije i zaposlenosti te kamatne stope, koje za europodručje određuje Europska središnja banka. Odluka o kamatnim stopama može pomaknuti euro, CROBEX i hrvatske državne obveznice u roku od nekoliko sekundi.
- Analiza sentimenta: proučava pozicioniranje i tokove ostalih sudionika, kako su traderi pozicionirani i koliko je jedna strana tržišta postala prenapučena. Podaci dolaze iz izvora kao što je tjedno izvješće Commitments of Traders, u kojem američka Komisija za trgovanje robnim ročnicama (CFTC) prikazuje kako su pozicionirani veliki sudionici na tržištima ročnica, i udio klijenata u dugim ili kratkim pozicijama koji objavljuju mnogi brokeri. Analiza sentimenta prenapučenu stranu čita kao upozorenje, jer je malo kupaca ostalo da gurnu cijenu više kad većina tradera već drži poziciju.
U tablici u nastavku tri su vrste analize usporedene prema tome što svaka proučava, njezinim tipičnim alatima i podacima te načinu na koji čita tržište.
| Analiza | Što proučava | Tipični alati i podaci | Kako čita tržište |
|---|---|---|---|
| Tehnička | Cijenu na grafikonima | Trendovi, obujam, podrška i otpor, pomični prosjeci, RSI | Prošla kretanja nešto govore o sljedećem |
| Fundamentalna | Ono što pokreće vrijednost imovine | Rezultati društava, inflacija, zaposlenost, kamatne stope | Rezultati, podaci i odluke o kamatnim stopama pomiču cijene |
| Sentiment | Pozicioniranje i tokovi ostalih sudionika | Izvješće Commitments of Traders; udjeli brokera u dugim i kratkim pozicijama | Prenapučena strana je upozorenje |
Većina tradera kombinira tri vrste analize, koristeći fundamente za razlog trgovanja, a grafikon za tempiranje. Prošla uspješnost nije pouzdan pokazatelj budućih rezultata, bilo da je prošlost grafikon, rezultat strategije ili vaš vlastiti niz transakcija.
Tumačenje grafičkih obrazaca u trgovanju podrazumijeva analizu oblika i konteksta cjenovnih formacija kako bi se zaključilo što one sugeriraju o budućem smjeru cijene. Traderi tumače grafičke obrasce s obzirom na to tko ima kontrolu (kupci ili prodavatelji), vjerojatan smjer proboja i potencijalne ciljne cijene. Tumačenje grafičkih obrazaca znači razumjeti što oblik kretanja cijene sugerira u pogledu promjena ili nastavka trenda te djelovati prema tim spoznajama. Traderi vizualni obrazac pretvaraju u plan trgovanja: prepoznaju obrazac, čekaju dovršetak/potvrdu, a zatim ulaze u transakciju i upravljaju njome čitajući što obrazac podrazumijeva za stop i cilj.
Tumačenje grafičkih obrazaca mješavina je tehničkih smjernica i određene umjetnosti, jer iskustvo pomaže u razlikovanju obrazaca visoke vjerojatnosti od lažnih i u čitanju konteksta (obrasci u kontekstu većih trendova ili drugih signala). Vježbom traderi steknu osjećaj za to kojim obrascima vjerovati i koliko agresivno njima trgovati.
Ponašanje obujma dio je tumačenja grafičkih obrazaca. Mnogi se obrasci smatraju pouzdanijima ako ih prate određeni obrasci obujma. Primjerice, kod glave i ramena obujam je često najveći na lijevom ramenu i glavi, zatim opada, a skače pri probijanju linije vrata. Trader koji vidi skok obujma pri probijanju linije vrata to tumači kao potvrdu snažne prodaje, a time i valjanog preokreta. Kod zastave, opadajući obujam tijekom formiranja zastave pa rast pri proboju klasičan je znak da je nastavak trenda stvaran. Mnogi traderi posvećuju mnogo sati učenju kako bi savršeno razumjeli grafičke obrasce u trgovanju i njihova pravila.
Tumačenje obrazaca svijećnjaka u trgovanju podrazumijeva analizu oblika i položaja jednog ili više svijećnjaka kako bi se zaključilo o trenutačnom raspoloženju tržišta i mogućim sljedećim potezima. Traderi promatraju gdje se obrazac svijećnjaka pojavljuje (nakon uzlaznog trenda, silaznog trenda ili u konsolidaciji) i što obrazac znači za odnos kupaca i prodavatelja, a zatim te informacije koriste pri donošenju odluka o trgovanju.
Tumačenje obrazaca svijećnjaka znači čitati priču koju svaki obrazac priča o tome tko pobjeđuje između bikova i medvjeda, a zatim uložiti vjerojatnosnu okladu da će se ta priča nastaviti odvijati u naznačenom smjeru. Kombinirajući poznavanje obrazaca (primjerice, poznavanje točnih pravila „padajuće zvijezde“) s položajem (dogodila se na razini otpora nakon dugog rasta), traderi odlučuju hoće li kupiti, prodati ili ostati sa strane. Obrasci svijećnjaka sažimaju mnogo informacija o cijeni u kompaktan signal. Točnim tumačenjem obrazaca svijećnjaka, idealno uz signale potvrde poput rasta obujma, traderi predviđaju kratkoročna kretanja tržišta i u skladu s tim prilagođavaju svoje pozicije.
Obrasci svijećnjaka tumače se unutar šireg tržišnog konteksta, bilo u uzlaznom trendu, silaznom trendu ili rasponu. U silaznim trendovima obrasci poput čekića ili jutarnje zvijezde sugeriraju bikovski preokret, dok u uzlaznim trendovima formacije poput padajuće zvijezde ili večernje zvijezde upozoravaju na mogući vrh. Obrasci od više svijećnjaka (primjerice, bikovsko progutanje ili medvjeđe progutanje) naglašavaju pomake zamaha s prodavatelja na kupce ili obrnuto.
Traderi često traže potvrdu kroz sljedeće svijećnjake, analizu obujma ili usklađenost s ključnim razinama podrške i otpora. Viši vremenski okviri (dnevni ili tjedni grafikoni) obično tim obrascima daju veću težinu nego kraći intervali.
Koji su troškovi online trgovanja?
Četiri troška online trgovanja navedena su u nastavku.
- Spread: razlika između cijene kupnje i cijene prodaje, plaća se pri otvaranju jer se pozicija otvara po ask, a zatvarala bi se po bid. Na poziciji od 10.000 € spread od 0,1 % košta oko 10 € pri otvaranju. Nijedan redak na izvodu ne prikazuje spread, jer se trošak nalazi unutar dviju cijena, a to je praktično značenje spreada za tradera: naknada koja se plaća na svakoj transakciji bez ispostavljanja računa.
- Provizija: naknada koju broker naplaćuje povrh cijene. Izravna kupnja dionica obično košta fiksnu naknadu po transakciji, dok CFD-ovi na dionice obično nose proviziju od oko 0,1 % vrijednosti transakcije, 10 € na poziciji od 10.000 €, naplaćenu pri otvaranju pozicije i ponovno pri zatvaranju.
- Noćno financiranje: dnevna naknada na pozicije s polugom koje se drže nakon brokerova dnevnog roka, izračunata kao vrijednost pozicije × godišnja stopa ÷ 365. Na poziciji od 10.000 € uz godišnju stopu od 4,75 % jedna noć košta oko 1,30 €.
- Konverzija valute: postotna naknada na tržištima čije su cijene izražene izvan eura, kao što su američke dionice u dolarima, naplaćuje se kad broker konvertira novac i ponovno kad se rezultat vraća u eure.
U tablici u nastavku četiri su troška usporedena prema tome na što se svaki odnosi, kako se izračunava i kada se naplaćuje.
| Naknada | Na što se odnosi | Kako se izračunava | Kada se naplaćuje |
|---|---|---|---|
| Spread | Svaka transakcija | Razlika kupnje i prodaje; 0,1 % iznosi oko 10 € na 10.000 € | Pri otvaranju |
| Provizija | Izravno kupljene dionice; CFD-ovi na dionice | Fiksna naknada po transakciji; oko 0,1 % na CFD-ovima na dionice | Po transakciji; CFD-ovi na dionice pri otvaranju i zatvaranju |
| Noćno financiranje | Pozicije s polugom koje se drže nakon dnevnog roka | Vrijednost × godišnja stopa ÷ 365; oko 1,30 € za noć uz 4,75 % na 10.000 € | Svake noći držanja |
| Konverzija valute | Tržišta čije su cijene izražene izvan eura | Postotna naknada | Pri konverziji i pri povratku u eure |
Svaka je naknada na jednoj transakciji mala, a zbraja se s učestalošću. Trader koji godišnje otvori 200 pozicija sa spreadom od 10 € na svakoj samo na spreadovima plaća 2.000 €, trošak koji transakcije moraju zaraditi natrag prije bilo kakve dobiti.
Koji su rizici trgovanja?
Šest izvora gubitaka u trgovanju navedeno je u nastavku.
- Poluga: gubitak raste s cijelom pozicijom, a ne s depozitom, pa pomak od 5 % protiv pozicije uz 20:1 odnosi cijelu maržu.
- Volatilnost i cjenovni jazovi: cijene skaču na vijesti, rezultate društava i gospodarske podatke te tijekom sati kad je tržište zatvoreno. Cijena koja se otvori daleko od prethodnog zatvaranja preskače sve razine između, uključujući stop-loss. Dana 15. siječnja 2015. Švicarska narodna banka bez upozorenja je ukinula donju granicu od 1,20 švicarskih franaka za euro, a franak je na vrhuncu kretanja ojačao za više od 30 % prema euru, da bi dan završio oko 15 % više.
- Pretjerano trgovanje: češće trgovanje povećava troškove i smanjuje rezultate. Brad Barber i Terrance Odean, u radu Trading Is Hazardous to Your Wealth (Journal of Finance, 2000.), proučavali su brokerske račune kućanstava u SAD-u od 1991. do 1996. i utvrdili da su kućanstva koja su najviše trgovala zarađivala 11,4 % godišnje, naspram 17,9 % za tržište.
- Emocije: strah i pohlepa lome plan, najčešće nakon gubitaka, kad trader povećava veličinu kako bi vratio novac ili drži poziciju u gubitku u nadi da će se cijena vratiti. Terrance Odean pronašao je drugu naviku u zapisima 10.000 računa kod velikog američkog diskontnog brokera od 1987. do 1993. (Journal of Finance, 1998.). Ulagatelji su pokazali snažnu sklonost prodaji dionica koje su donosile dobit umjesto onih koje su donosile gubitak, obrazac poznat kao efekt dispozicije (disposition effect). Psihologija trgovanja proučava te reakcije i disciplinu koja ih drži podalje od plana.
- Izvršenje i proklizavanje: na brzim tržištima nalog se izvršava po lošijoj cijeni od namjeravane. Ta je razlika proklizavanje (slippage) i oduzima se od rezultata.
- Prijevare u trgovanju: neovlaštena društva, klonovi društava koji kopiraju naziv ovlaštenog, savjeti na društvenim mrežama i obećanja zajamčenih prinosa otimaju novac početnicima bez ijedne transakcije. FCA, britansko financijsko nadzorno tijelo, primila je 14.504 prijave neovlaštenog poslovanja od siječnja do kolovoza 2024., a provjera svakog društva u registru regulatora i na njegovu popisu upozorenja prvo je pravilo prepoznavanja prijevara u trgovanju.
Da, gubici u trgovanju mogu premašiti uloženi iznos na poziciji s polugom, jer gubitak raste s cijelom pozicijom, a cjenovni jaz može ga odnijeti preko depozita prije nego što broker prisilno zatvori poziciju. Mali ulagatelj koji trguje CFD-ovima zaštićen je zaštitom od negativnog stanja, koju zahtijevaju pravila HANFA-e (od 3. kolovoza 2019.), a koja postoji upravo zato što gubitak može premašiti depozit i koja zaustavlja gubitak na iznosu novca na računu.
Na poziciji od 10.000 € držanoj s maržom od 500 €, pad od 5 % odnosi cijeli depozit. Cjenovni jaz od 10 % preko noći odnosi 1.000 €, dvostruko više od depozita, bilo da potječe od rezultata društva ili političkog šoka, a prisilno zatvaranje brokera ne može djelovati po cijeni koju je tržište preskočilo. Stop-loss ni u jazu ne ograničava gubitak, jer se stop izvršava po sljedećoj dostupnoj cijeni.
Zaštita od negativnog stanja prebacuje gubitak ispod nule s klijenta na brokera. Kad račun padne ispod nule, broker otpisuje negativno stanje. U Hrvatskoj, prema pravilima HANFA-e (od 3. kolovoza 2019.), gubitak malog ulagatelja na CFD-ovima zaustavlja se na iznosu novca na računu. Zaštita pripada samo malim ulagateljima i pokriva račun, a ne pojedinu transakciju, pa se cijelo stanje računa i dalje može izgubiti.
Rizik transakcije ograničava se trima odlukama koje trader donosi prije ulaska u nju. Trader najprije odlučuje koliko transakcija najviše smije izgubiti. Zatim postavlja izlaz na cijenu na kojoj tržište pokaže da je ideja pogrešna. Naposljetku određuje veličinu pozicije tako da gubitak na tom izlazu bude jednak odlučenom iznosu. Veličina pozicije stoga je jednaka riziku podijeljenom udaljenošću od ulaza do izlaza.
Gubitak svake transakcije jednak je njezinoj veličini pomnoženoj udaljenošću od ulaza do izlaza. Prvo dolazi rizik, obično 0,5 % do 1 % računa po transakciji. Zatim izlaz, na cijeni na kojoj razlog za transakciju više ne vrijedi. Veličina proizlazi iz to dvoje. Širi stop znači manju poziciju, pa gubitak ostaje na odlučenom iznosu bez obzira na tržište.
Stop-loss nalog zatvara poziciju na izlazu, osim u cjenovnom jazu, gdje se nalog izvršava po sljedećoj dostupnoj cijeni. Cilj na barem dvostrukoj udaljenosti od stopa čini svaki dobitak vrijednim barem dvaju gubitaka, pa trader koji dobije manje od polovice transakcija i dalje može ostati u plusu.
Ograničenja iznad pojedine transakcije štite račun tijekom niza gubitaka. Tijekom takvog niza račun pada s vrhunca, a taj pad je drawdown. Kako bi se drawdown ograničio, dnevno ili tjedno ograničenje gubitka zaustavlja trgovanje čim račun izgubi određeni iznos. Drugo je ograničenje diversifikacija, raspoređivanje rizika na nekoliko pozicija i tržišta, koja ograničava koliko jedna transakcija ili jedno tržište može naštetiti računu. Ograničenja na svakoj transakciji i na cijelom računu zajedno čine upravljanje rizikom.
Plan trgovanja zapisuje sva ta ograničenja prije prve transakcije: tržišta, razlog ulaska, rizik po transakciji, stop i cilj te ograničenja gubitka. Uobičajeni načini na koje početnici gube novac proizlaze iz toga što ta ograničenja ostavljaju nepostavljenima.
Što je drukčije u online trgovanju u Hrvatskoj?
U online trgovanju u Hrvatskoj drukčiji su regulator, pravila o proizvodima s polugom za male ulagatelje i porezi koji razdvajaju načine trgovanja. Regulator u Hrvatskoj je HANFA, a trader provjerava društvo u njezinu registru (registar HANFA-e društava ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga, u odjeljku „Investicijska društva“) ili, za društvo ovlašteno u drugoj zemlji EU-a, u registru regulatora te zemlje. Tržišta, izravna kupnja i CFD-ovi, mehanizam transakcije i njezini troškovi funkcioniraju kao i svugdje drugdje u svijetu CFD-ova.
Trader u Hrvatskoj dolazi do istih tržišta istim dvama putovima, posjedovanjem imovine ili špekuliranjem CFD-om, plaća iste vrste naknada i slijedi isti lanac od naloga do zatvaranja. Početnik u Hrvatskoj može kupovati dionice i fondove, a CFD-ovi su put špekuliranja.
Mijenja se okvir oko tih putova. HANFA ovlašćuje svako društvo osnovano u Hrvatskoj koje opslužuje male ulagatelje, a društvo koje je ovlastio regulator druge zemlje EU-a opslužuje ih na temelju europske putovnice. HANFA vodi registar u kojem se društvo provjerava. Pravila HANFA-e ograničavaju proizvode s polugom za male ulagatelje. U Hrvatskoj se dobit od izravno kupljenih dionica i dobit od CFD-ova oporezuju kako to uređuje porez na dohodak od kapitala.
Online trgovanje HANFA regulira ovlaštenjem, a regulator druge zemlje EU-a na temelju europske putovnice. Svako društvo koje posluje s malim ulagateljima u Hrvatskoj mora biti ovlašteno od HANFA-e ili od regulatora druge zemlje EU-a na temelju europske putovnice, nalaziti se u registru investicijskih društava HANFA-e, držati novac klijenata odvojeno i primjenjivati pravila za male ulagatelje o proizvodima s polugom. Ako ovlašteno društvo propadne, Fond za zaštitu ulagatelja za društvo ovlašteno u Hrvatskoj ili shema zemlje EU-a koja je društvo ovlastila pokriva do 20.000 € po ulagatelju, ali ne i gubitke u trgovanju.
Društvo koje želi poslovati s malim ulagateljima u Hrvatskoj podnosi zahtjev HANFA-i, koja prije izdavanja dozvole provjerava njegov kapital, sustave i osobe koje ga vode, a zatim ga nadzire. Društvo koje je ovlastio regulator druge zemlje EU-a opslužuje klijente u Hrvatskoj na temelju europske putovnice. Ovlašteno društvo nalazi se u registru investicijskih društava HANFA-e, javnoj bazi podataka HANFA-e, sa svojim dozvolama, adresom, web stranicom i telefonskim brojem. Nakon ovlaštenja društvo mora držati novac klijenata na odvojenim računima i primjenjivati pravila HANFA-e za male ulagatelje o proizvodima s polugom. Fond za zaštitu ulagatelja posljednja je zaštita ako društvo propadne, a za društvo ovlašteno u drugoj zemlji EU-a posljednja je zaštita shema te zemlje. Fond isplaćuje do 20.000 € po ulagatelju za novac i ulaganja koje društvo ne može vratiti, a nikad ne isplaćuje gubitke nastale trgovanjem.
HANFA vodi i popis upozorenja („Neovlaštena društva – upozorenja“, upozorenja HANFA-e o neovlaštenim društvima) o društvima koja posluju s klijentima u Hrvatskoj bez dozvole te o klonovima društava, koji kopiraju naziv ili web stranicu ovlaštenog društva kako bi primili uplate od ljudi koji vjeruju da posluju sa stvarnim društvom.
Provjera prije uplate traje nekoliko minuta. Potražite naziv društva u registru investicijskih društava HANFA-e, provjerite poklapaju li se web stranica i telefonski broj s onima koje ste dobili i potražite isti naziv na popisu upozorenja. Društvo kojeg nema u registru ili čiji se podaci ne poklapaju ne bi trebalo primiti novac. Provjera registra i popisa upozorenja onaj je dio regulacije online trgovanja koji pada na čitatelja, a ne na društvo.
Četiri pravila HANFA-e koja ograničavaju trgovanje polugom za male ulagatelje navedena su u nastavku.
- Ograničenja poluge: na CFD-ovima mali ulagatelj smije koristiti najviše 30:1 na glavnim valutnim parovima, a manje na ostalim tržištima.
- Zatvaranje pozicija zbog marže: društvo zatvara pozicije malog ulagatelja kad vlastiti kapital na računu padne na 50 % marže koju traže otvorene pozicije.
- Zaštita od negativnog stanja: prema pravilima HANFA-e (od 3. kolovoza 2019.), gubitak malog ulagatelja na CFD-ovima zaustavlja se na iznosu novca na računu, a društvo apsorbira svako stanje ispod nule.
- Ograničenja za derivate na kriptovalute: HANFA dopušta malim ulagateljima trgovanje derivatima na kriptovalute samo unutar ograničenja poluge od 2:1 (početna marža od 50 %).
U tablici u nastavku pet je skupina tržišta iz ograničenja poluge usporedeno prema najvećoj poluzi koju mali ulagatelj smije koristiti.
| Tržišta | Najveća poluga za male ulagatelje |
|---|---|
| Glavni valutni parovi | 30:1 |
| Ostali valutni parovi, zlato i glavni dionički indeksi | 20:1 |
| Ostali indeksi i sirovine osim zlata | 10:1 |
| Pojedinačne dionice i ostali instrumenti | 5:1 |
| Derivati na kriptovalute | 2:1 |
Četiri pravila štite samo male ulagatelje. Klijent razvrstan kao profesionalni, što zahtijeva polaganje testova koje određuje HANFA, odriče se ograničenja poluge, pravila o zatvaranju pozicija zbog marže, zaštite od negativnog stanja i ograničenja za derivate na kriptovalute te može izgubiti više od depozita i dugovati razliku društvu.
Trgovanje se u Hrvatskoj oporezuje na dobit prema porezu na dohodak od kapitala i nijedan račun ne štiti trgovanje od poreza. Dobit od dionica na vrijednosnom računu i dobit od CFD-ova oporezuju se prema porezu na dohodak od kapitala.
Nijedan račun u Hrvatskoj ne štiti izravno kupljena ulaganja od poreza.
Ulagatelj drži dionice na vrijednosnom računu, a mogu se primijeniti dva poreza. Dobit od prodaje dionica i dobit od CFD-ova oporezuju se različito, kako to uređuje porez na dohodak od kapitala. Primljene dividende podliježu porezu na dohodak od kapitala od 12 %, koji se u Hrvatskoj obustavlja na izvoru, a za inozemne dividende obračunava samostalno (obrazac INO-DOH). Kupnja dionica u Hrvatskoj ne nosi biljeg ni sličan porez na kupnju (Hrvatska nema porez na financijske transakcije), a ni CFD-ovi ga ne nose. Porezna uprava utvrđuje ta pravila, a njihov učinak ovisi o osobnim okolnostima i može se promijeniti.
U tablici u nastavku dva su puta do tržišta usporedena prema obliku, porezu na prinose i porezu na kupnju koji nose.
| Put | Oblik | Porez | Porez na kupnju |
|---|---|---|---|
| Vrijednosni račun | Izravno držane dionice | Porez na dohodak od kapitala (12 %; oslobođeno nakon dvije godine); 12 % na dividende | Nema |
| CFD-ovi | Ugovor, veličina izražena u ugovorima | Porez na dohodak od kapitala (12 %) | Nema |
Posjedovanje godinama i špekuliranje razdvaja porez. Porez na dobit od CFD-ova uređuje porez na dohodak od kapitala.
Što provjeriti kod brokera prije online trgovanja?
Sedam provjera koje treba obaviti na brokeru prije online trgovanja navedeno je u nastavku.
- Ovlaštenje: društvo je ovlašteno od regulatora, nalazi se u javnom registru regulatora, nije na njegovu popisu upozorenja i nije klon koji koristi naziv ovlaštenog društva. Društvo koje ne prođe ovu provjeru ne treba dalje provjeravati.
- Pravni subjekt: ovlašteno društvo koje će voditi vaš račun, navedeno u ugovoru o računu. Međunarodne grupe vode nekoliko društava u različitim zemljama, a zaštite koje dobivate jesu zaštite društva koje vodi vaš račun.
- Zaštite klijenata: novac klijenata držan odvojeno od novca društva, zaštita od negativnog stanja za male ulagatelje i shema obeštećenja koja isplaćuje ako društvo propadne, nikad za gubitke u trgovanju.
- Proizvodi i tržišta: put koji vam treba, izravna kupnja, CFD-ovi ili oboje, na tržištima kojima želite trgovati.
- Troškovi: naknade transakcije, spread, provizija, noćno financiranje i konverzija valute, pročitani u vlastitom cjeniku društva, a ne u njegovim oglasima.
- Platforma i aplikacija: alati koje ćete koristiti za svaki nalog, koji moraju biti stabilni, jasni i brzi i koje biste trebali isprobati prije nego što odaberete najbolju platformu za trgovanje za svoj način trgovanja.
- Demo račun: besplatan demo račun na istoj platformi i uz iste cijene kao pravi račun, za vježbu prije nego što je ikakav novac u igri.
Redoslijed provjera je važan, jer društvo koje ne prođe prvu nije vrijedno procjenjivanja po troškovima ni aplikacijama. Kad nekoliko društava prođe prve tri provjere, usporedba brokera prema posljednje četiri, jednih pored drugih, pokazuje koji odgovara tržištu i putu koji ste odabrali.
Treba li trgovanje prvo vježbati na demo računu?
Da, trgovanje treba prvo vježbati na demo računu, jer demo pokreće brokerovu pravu platformu i cijene na virtualnom novcu, pa početnik besplatno uči naloge, određivanje veličine pozicije, stopove i troškove. Demo uči mehaniku, a ne disciplinu, jer nikakav pravi novac nije u igri, pa trader na pravi novac prelazi u maloj veličini.
Demo račun uči sve što se radi na platformi: zadavanje tržišnog i limit naloga, postavljanje stop-lossa i cilja, određivanje veličine pozicije prema zadanom riziku te promatranje kako se spread i noćno financiranje oduzimaju od rezultata. Pogreška na demo računu ne košta ništa.
Ono čega demo nema jest pritisak pravog novca. Strah i pohlepa izostaju kad je novac virtualan, pa trader koji slijedi plan na demu može ga prekršiti s pravim novcem. Izvršenja na demu često su čistija od stvarnih, bez proklizavanja stvarnog tržišta, a stanja na demu često su daleko veća od pravog novca koji će trader koristiti, što uči veličine pozicija koje pravi račun ne može nositi.
Prelazak s dema na pravi novac traži plan. Zabilježite niz demo transakcija, primjerice 50, s razlogom, rizikom i rezultatom svake. Postavite stanje dema na iznos kojim ćete trgovati pravim novcem. Vježbajte na istom tržištu i s istim ulogom koji planirate za pravi račun. Zabilježen niz na realnom stanju jest trgovanje na demo računu kad je cilj učenje, a prve stvarne transakcije taj niz zatim ponavljaju u maloj veličini.
Može li početnik započeti online trgovanje?
Da, početnik može započeti online trgovanje, najprije na demo računu, a s pravim novcem tek kad su osnove čvrste. Početnik zatim zadaje prve transakcije pravim novcem u maloj veličini. Uvjeti za početak su postojeća pričuva za nepredviđene izdatke, samo novac koji je doista viška, unaprijed određen budžet, sposobnost da se taj budžet izgubi bez stvarne nelagode i nepostojanje povijesti problematičnog kockanja.
Uvjeti dolaze prije svake tehnike jer većina računa malih ulagatelja koji trguju CFD-ovima gubi novac, kao što pokazuju podaci koje sama društva objavljuju. Postojeća pričuva za nepredviđene izdatke znači da gubitak u trgovanju nikad ne dotiče novac za stanarinu, račune ili neočekivani izdatak. Novac koji je doista viška jest novac koji si možete priuštiti izgubiti, jer vam ne bi nedostajao. Budžet je gornja granica onoga što smijete izgubiti, određena prije prve uplate i ne podiže se nakon gubitka. Gubitak budžeta bez stvarne nelagode test je njegove veličine. Budžet čiji bi gubitak uzrokovao neprospavane noći prevelik je za vašu toleranciju na rizik.
Povijest problematičnog kockanja razlog je da se ostane podalje. Trgovanje po svojoj zamisli nije kockanje, ali za nekoga s takvom poviješću može pokrenuti isto ponašanje. Strpljenje da se prvo vježba znači vrijeme na demo računu prije ikakvog pravog novca, jer odrasla osoba koja prođe brokerove provjere identiteta može otvoriti račun za nekoliko minuta, mnogo prije nego što je spremna koristiti ga. Za početnika koji ispunjava uvjete plan ide od učenja mehanike preko vježbe na demu do prve transakcije zadane u maloj veličini, slijed koji je u srži započinjanja online trgovanja.
Praktična pitanja prve faze početnika odgovorena su u nastavku: koliko je malo novca dovoljno, kako se postavlja prva transakcija, tko može otvoriti račun, kako se trgovanje odnosi prema kockanju te pogreške i mitovi koji početnike najviše koštaju.
Da, moguće je početi trgovati s malo novca, jer ne postoji fiksni minimum. Budžet je najviše što prihvaćate izgubiti, a pri riziku od 1 % po transakciji račun od 100 € riskira 1 € na svakoj transakciji, a račun od 500 € riskira 5 €.
Pravi iznos određuje budžet, a ne brokerova minimalna uplata. Budžet je iznos koji možete u cijelosti izgubiti bez stvarne nelagode, nakon što je pričuva za nepredviđene izdatke na mjestu, a 100 € dovoljno je za zadavanje transakcija s rizikom od 1 % sve dok veličina pozicije proizlazi iz stopa.
Uz rizik od 1 € po transakciji i dobici su mali, a napast je podići polugu kako bi račun brže rastao, što mali budžet pretvara u brz gubitak. Rizik po transakciji ostaje isti dio računa bez obzira na veličinu računa.
Demo račun ne košta ništa, pa vježba koja prethodi prvoj uplati ne traži nikakav novac.
Sedam koraka kojima se postavlja prva transakcija navedeno je u nastavku.
- Odaberite tržište i razlog: odaberite jedno likvidno tržište i zapišite zašto očekujete da će se kretati. U primjeru je tržište CFD na CROBEX, kotiran 4.469,5 / 4.470, razlog je stav da će indeks rasti, a na računu je 2.000 € novca koji je doista viška.
- Odredite rizik: prije svega odredite najviše što transakcija smije izgubiti. Uz 1 % računa rizik iznosi 20 €.
- Postavite stop-loss i cilj: postavite izlaz tamo gdje razlog više ne vrijedi, a cilj barem dvostruko dalje od ulaza. Stop-loss ide na 4.460, 10 bodova ispod ulazne cijene od 4.470, a cilj na 4.490, 20 bodova iznad nje.
- Odredite veličinu pozicije: podijelite rizik s udaljenošću do stopa. 20 € ÷ 10 bodova daje 2 € po bodu, poziciju vrijednu 8.940 € uz indeks na 4.470, a uz maržu od 10 % (10:1) depozit iznosi 894 €.
- Zadajte nalog: kupite tržišnim nalogom, koji se izvršava po ask od 4.470, i na njega vežite stop-loss i take-profit. Pozicija se otvara 0,5 bodova u minusu, 1 €, jer bi se zatvorila po bid od 4.469,5. Spread je unutar oba rezultata, jer se transakcija otvara po ask, a zatvara po bid.
- Upravljajte i zatvorite: pustite naloge da rade i ne pomičite stop-loss. Ako bid dosegne cilj od 4.490, pozicija se zatvara 20 bodova u plusu, uz dobit od 40 €. Ako bid dosegne stop od 4.460, pozicija se zatvara 10 bodova u minusu, uz gubitak od 20 €, što je rizik odlučen prvi. Ako se drži preko noći, pozicija plaća financiranje od oko 1,16 € za noć uz godišnju stopu od 4,75 % (8.940 € × 4,75 % ÷ 365), a stvarni iznos određuje objavljena stopa društva. Cjenovni jaz kroz 4.460 izvršava stop po lošijoj cijeni, a gubitak tada premašuje 20 €.
- Zabilježite transakciju: zapišite razlog, rizik, ulaz, izlaz, rezultat, troškove i svako pravilo koje ste prekršili, prije sljedeće transakcije.
Da, online trgovanje otvoreno je svakoj odrasloj osobi koja prođe brokerove provjere. Provjere su dokaz identiteta i adrese, punoljetnost i, prije proizvoda s polugom, test prikladnosti. Trgovanje vlastitim novcem ne traži licenciju.
Provjere identiteta i adrese zakonska su obveza radi zaštite od prijevare i pranja novca, a zadovoljavaju se identifikacijskom ispravom i nedavnim dokazom adrese. Test prikladnosti pita o vašem znanju i iskustvu s proizvodima s polugom prije nego što vam broker dopusti trgovanje njima, a broker koji procijeni da proizvod nije prikladan za vas mora vas upozoriti. Iste provjere vrijede za studenta, koji može otvoriti račun kao i svaka druga odrasla osoba.
U Hrvatskoj zakon traži ovlaštenje samo za upravljanje tuđim novcem ili za savjetovanje uz naknadu, a broker provodi test prikladnosti prije proizvoda s polugom.
Ne, trgovanje po svojoj zamisli nije poput kockanja, jer transakcija ima poznat trošak, spread, i gubitak ograničen veličinom pozicije i stop-lossom, dok se klađenje suočava s kvotama koje određuje kladionica. Bez provjerene metode, fiksnog rizika i troškova pod kontrolom, trgovanje se ponaša kao kockanje.
Kladionica određuje kvote oklade tako da kladionica zarađuje na svim okladama, a kladitelj gubi cijeli ulog na izgubljenoj okladi. Trošak transakcije je spread, trader taj trošak zna prije zadavanja naloga, a gubitak određuje veličinom pozicije i stop-lossom. Kroz mnogo transakcija provjerena metoda i unaprijed zadan rizik daju rezultatu strukturu koju oklada nema.
Trader koji ulazi na slutnju, povećava veličinu nakon gubitka i zanemaruje troškove sklapa oklade preko platforme za trgovanje.
Binarne opcije proizvod su trgovanja koji se najčešće uspoređuje s kockanjem. Binarne opcije funkcioniraju kao oklada i zabranjene su malim ulagateljima u mnogim zemljama, uključujući Hrvatsku, odlukom HANFA-e od 25. srpnja 2019.
Za nekoga s poviješću problematičnog kockanja trgovanje može pokrenuti isto ponašanje, lov na izgubljeno i privlačnost sljedeće pozicije, a ta je povijest razlog da se od trgovanja potpuno ostane podalje.
Šest uobičajenih pogrešaka u trgovanju navedeno je u nastavku.
- Pretjerano trgovanje: otvaranje pozicija bez pravog razloga, iz dosade ili želje da se bude na tržištu, pa se troškovi gomilaju, a svaka odluka dobiva manje promišljanja.
- Lov na gubitke: povećavanje veličine kako bi se vratio gubitak, što jednu transakciju s gubitkom pretvara u veći gubitak.
- Pomicanje stop-lossa: širenje stopa kako mu se cijena približava, pa gubitak odlučen prije transakcije naraste u onaj koji trader nikad nije planirao.
- Napuštanje plana: odbacivanje pravila nakon jednog gubitka ili kratkog niza gubitaka, iako je niz gubitaka normalan dio svake metode.
- Zanemarivanje troškova: promatranje kretanja cijene, a ne spreada, provizije i noćnog financiranja, koji određuju je li mala dobit uopće dobit.
- Izostavljanje evidencije: trgovanje bez zapisivanja ičega, što ne ostavlja način da se nauči što funkcionira, a što ne.
Pet koraka preispitivanja rezultata trgovanja navedeno je u nastavku.
- Bilježite svaku transakciju: zapišite postavku, plan, rezultat, troškove i svako prekršeno pravilo u dnevnik trgovanja, u trenutku kad se transakcija zatvori.
- Preispitujte tjedno: pročitajte transakcije tjedna zajedno, na stalni dan, izvan sati kad je tržište otvoreno.
- Čitajte brojke: izračunajte stopu dobitnih transakcija, prosječan dobitak u odnosu na prosječan gubitak, plaćene troškove i broj kršenja pravila.
- Mijenjajte jedno pravilo odjednom: prilagodite udaljenost stopa ili tržište kojim se trguje, tako da sljedeći tjedni pokažu njegov učinak.
- Prosuđujte na mnogo transakcija: zaključke izvodite iz desetaka transakcija, a ne iz jednog tjedna, jer prošli rezultati opisuju što se dogodilo i ne predviđaju što slijedi.
Šest uobičajenih mitova o trgovanju navedeno je u nastavku.
- Pravilo 90-90-90: tvrdnja da 90 % novih tradera izgubi 90 % novca u 90 dana nema izvor. Izmjerena brojka je udio računa malih ulagatelja koji gube novac, a koju društva koja nude CFD-ove u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europskoj uniji objavljuju i ažuriraju tromjesečno.
- Trgovanje kao plaća: plaća stiže svaki mjesec, a rezultati trgovanja ne stižu. Mjeseci s gubitkom dio su svake metode, dok trader u svima njima plaća troškove trgovanja i života.
- Dobivanje većine transakcija: za dobit nije potrebno biti u pravu većinu vremena. Trader koji dobije 40 % transakcija može biti profitabilan ako su dobici veći od gubitaka: s dobicima dvostruko većim od gubitaka, četiri dobitka od deset ostavljaju račun u plusu prije troškova.
- Više transakcija, više dobiti: dokazi upućuju na suprotno. Barber i Odean utvrdili su da su kućanstva koja su najviše trgovala zarađivala najmanje, jer je svaka dodatna transakcija dodavala troškove, a rijetko prinose.
- Prošli rezultati kao dokaz: niz dobitnih transakcija, rezultat strategije ili snimka zaslona tuđe dobiti ne pokazuje što će učiniti sljedeće transakcije. Prošla uspješnost nije pouzdan pokazatelj budućih rezultata.
- Poluga kao dodatni novac: poluga je izloženost, a ne novac. Depozit od 500 € uz 20:1 kontrolira poziciju od 10.000 €, a gubitak na toj poziciji trader snosi sam.
